Kalcij je mineral koji kostima daje potrebnu čvrstoću, kosti su ujedno njegova najveća skladišta. Osim ovog vezanog kalcija, postoji i slobodni kalcij (ionizirani kalcij) koji ima brojne funkcije u organizmu:
Ionizirani kalcij: nužan je za održavanje tonusa krvnih žila, za stezanje / opuštanje mišića i prenošenje živčanih impulsa. Sudjeluje u gotovo svim fazama zgrušavanja krvi i prijeko je potreban za izlučivanje želučanog soka.
Pospješuje i apsorpciju željeza u crijevima i ublažava nesanicu. Nedostatak kalcija i vitamina D kod djece izaziva rahitis, a kod odraslih dovodi do patološkog omekšanja kostiju (osteomalacije).
Kod dužeg manjka kalcija u krvi dolazi do ispiranja kalcija iz kostiju, koje su njegov veliki spremnik.

Kod žena u prijelaznom razdoblju nastaje gubitak koštane mase u cjelini što se naziva osteoporozom praćenom bolovima, degeneracijom kostura i povećanom izloženošću lomovima. Kod nedovoljnih količina kalcija slabi otpornost organizma u obrani od stresa, prema alergijskim bolestima i povećava se sklonost nastanku upalnih bolesti i karijesa.

Uslijed nedostatnog unosa kalcija kao i uslijed prehrane u kojoj prevladavaju bjelančevine dolazi do ispiranja kalcija iz kostiju te pojave mekih kostiju (osteomalacija). Pojavljuje se i preosjetljivost živčanog sustava, grčevi mišića i poremećaji rada srca. Gubitak koštane mase u cjelini (osteoporoza) javlja se kod žena u prijelaznom razdoblju, a praćen je bolovima, izobličenjem kostura i povećanom sklonosti lomovima.
Da bismo održali primjerenu gustoću kostiju i u starijoj se dobi na vrijeme treba za to pobrinuti zdravom prehranom, vježbanjem i dodacima prehrani koji sadrže kalcij, magnezij, vitamin D i aminokiselinu lizin.

Preporučeni dnevni unos kalcija za odrasle osobe iznosi 800 mg, a za djecu 1200 mg dnevno. U trudnoći i dojenju dozu za majke treba povećati na 1200 mg.

Magnezij je ključ za iskorištenje kalcija i od jednake je važnosti kao i kalcij kod problema osteoporoze. Ako tijelu nedostaje magnezija, to sprečava ugradnju kalcija u kosti, te se umjesto toga potiče okoštavanje mekih tkiva. Na opći manjak magnezija najveći utjecaj ima suvremena prehrana. Na primjer, već 2-3 šalice kave dnevno ubrzavaju njegovo izlučivanje, a ubrzano se gubi i uslijed stresa.

Nadopunjavanje prehrane magnezijem preporučuje se za sprečavanje srčanih oboljenja i ateroskleroze, odnosno kod normalizacije razine kolesterola u krvi, kod visokog krvnog tlaka, dijabetesa, poremećaja spavanja i migrene, napetosti, nesanice, grčeva u mišićima te tijekom trudnoće i dojenja.
Prema nekim znanstvenim saznanjima, dodatnim uzimanjem magnezija jača se otpornost prema infekcijama i dolazi do poboljšanja mentalnih sposobnosti. Magnezij smanjuje vjerojatnost nastanka žučnih i bubrežnih kamenaca s kalcijskim sadržajem.
Pomaže u očuvanju zdravlja zuba te zajedno s kalcijem, djeluje kao prirodno sredstvo za smirenje, pomaže u obrani od stresa i olakšava razdoblje depresije. Potreban je za nesmetano funkcioniranje živaca, mišića i preko 300 najrazličitijih enzima koje regulira u svojstvu kofaktora pa preko njih ima značajnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti, nukleinskih kiselina i bjelančevina.
Magnezij je nužan za uravnoteženu razmjenu elektrolita, odnosno, iona (kalcija, fosfata, natrija i kalija), a potreban je i za biološku aktivnost vitamina C.

Formula dodatno sadrži Vitamin D koji je poznat po pozitivnoj ulozi u iskorištenju i ugradnji kalcija u kosti, ali i po svojstvu da smanjuje bolove u leđima koji su učestaliji tijekom hladnih zimskih mjeseci zbog manjka sunčevih zraka.
Ova napredna formula sadrži još i vrlo značajan vitamin K2 (menakinon) koji, kao i vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija, stoga je važan za jake kosti, kao i zdrave zube. Ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi te u prevenciji kalcifikacije krvnih žila.

Trudnice i dojilje te žene koje uzimaju kontracepcijske lijekove i estrogenske preparate trebaju povećati unos magnezija, kao i osobe koje često i u povećanim količinama konzumiraju alkohol. Obzirom da magnezij ima važnu ulogu u stabilizaciji razine krvnog šećera i u njegovom pretvaranju u energiju, sportaši ga trebaju uzimati u većim količinama.

Preporučeni dnevni unos magnezija kod odraslih osoba je 300-400 mg dnevno, a kod trudnica i dojilja 450 mg dnevno. Umjetna gnojiva smanjuju sadržaj magnezija u tlu, uslijed čega su i namirnice siromašnije ovim mineralom.